



Međunarodna konferencija
Teorije i prakse u interkulturalnosti
Od srijede 15. Travnja do petka 17. Travnja 2026.
Na Sveulilištu u Wuppertalu
U sklopu Erasmus+ projekta ICARET (Interculturality Concepts Analysed and Renewed for Education and Training)
Predsjednik
Klaus Feldmann, viši predavač
klaus.feldmann@uni-wuppertal.de
Poziv za prijavu radova
U suvremenom svijetu obilježenom globalizacijom, sustavnim poremećajima i višestrukim tranzicijama, pojam interkulturalnosti zauzima središnje mjesto. Razumijevanje ove teme zahtijeva raznolike teorijske perspektive, u kombinaciji s pristupima usmjerenim na praksu. Diskursi koji iz toga proizlaze svjedoče o pluralnosti analitičkih okvira, koji okupljaju različite discipline iz humanističkih i društvenih znanosti, poput jezikoslovlja, političkih i pravnih znanosti, antropologije, filozofije i kulturnih studija.
Ova razmišljanja osvjetljavaju suvremenu društvenu dinamiku, u kojoj globalne promjene pojačavaju kontakte među kulturama. Brzo povećanje mobilnosti ljudi – uključujući studente – ideja i kultura u (post)modernim društvima dovelo je do porasta interkulturalnih interakcija, često u napetom geopolitičkom kontekstu. To zajednicama, institucijama i pojedincima postavlja nove izazove, čineći nužnim dubinsko promišljanje o kulturnim identitetima, modelima komunikacije i procesima društvene uključenosti u cilju mirnog suživota.
S obzirom na ovu rastuću složenost, značajan broj istraživanja analizira načine tih interakcija i pitanja koja iz njih proizlaze. Ovo istraživanje ispituje mehanizme tumačenja, reprezentacije i pregovaranja u situacijama kulturnog kontakta, kao i proizašle društvene i jezične prakse. Izdvaja se potreba za dinamičnim razumijevanjem identiteta, koji se promatraju kao procesi transformacije oblikovani logikom mobilnosti, hibridizacije ili transkulturalnosti.
Kritički pristup interkulturalnosti također nas potiče da preispitamo pojmove kulture i različitosti, napuštajući esencijalističke vizije u korist relacijske, kontekstualne i situirane perspektive. Iz te perspektive, interkulturalnost se pojavljuje ne samo kao područje proučavanja, već i kao etičko i političko pitanje, koje zahtijeva oblike refleksije u interakcijama te sposobnost dešifriranja, prilagodbe i sugradnje pluralnosti.
To ukazuje na potrebu da se interkulturalna kompetencija ne promatra samo kao individualni obrazovni cilj, već i kao društveno pitanje koje nas poziva da preispitamo njezino mjesto u obrazovnim sustavima, javnim politikama, profesionalnim krugovima i suvremenim društvenim praksama. Cilj je ispitati modele, reprezentacije i smjernice koje oblikuju pristupe interkulturalnosti, kao i konkretne oblike koje ona poprima u multikulturalnim prostorima, narativima, medijacijama, profesionalnim razmjenama i kulturnim proizvodima.
Relevantnost ovih promišljanja vidljiva je u širokom rasponu konteksta: migracijska pitanja, obrazovne prakse, djelovanje udruga ili poduzetništva, međunarodni suradnički projekti, mehanizmi medijacije i umjetnička iskustva. Interkulturalna osjetljivost tako postaje ključna vještina sve većeg značaja, pri čemu obuhvaća više značenja koja je potrebno jasno razlikovati i temeljito analizirati.
S obzirom na ovu dinamiku, postalo je nužno stvarati prostore dijaloga i promišljanja u kojima se teorijski pristupi i terenske prakse mogu povezati, kako bi se steklo bolje razumijevanje složenosti suvremenih interkulturalnih pitanja. U tom kontekstu nastaje međunarodna konferencija „Teorije i prakse interkulturalnosti“, kao forum za interdisciplinarnu razmjenu između istraživača, stručnjaka, praktičara i studenata, s ciljem rasprave o najnovijim teorijskim razvojnim pravcima, praktičnim iskustvima i mnogobrojnim oblicima interkulturalnih interakcija u suvremenim društvima.
S obzirom na bogatstvo teorijskog, metodološkog i istraživačkog rada na ovu temu, ovaj poziv na prijavu radova poziva zainteresirane da podnesu prijedloge sažetaka na sljedeće tematske cjeline. Svaka prezentacija trajat će približno 20 minuta, nakon čega slijedi 20 minuta rasprave.
Tematske cjeline
- Teorijske perspective o interkulturalnosti: promišljanja iz filozofije, antropologije, etnologije, jezikoslovlja i teorije culture i različitosti; konceptualizacije interkulturalnih odnosa; poveznice između drugosti (engl. otherness), uključivanja, jezične pluralnosti i dinamike identiteta.
- Metodološki pristupi u istraživanju interkulturalnosti: kvalitativne, kvantitativne ili mješovite metode; studije slučaja; analize praksi i reprezentacija; terenska istraživanja, narativi iskustava, participativni pristupi u multikulturalnom kontekstu; interdisciplinarnost u pristupu interkulturalnim fenomenima.
- Interkulturalne prakse i medijacije u suvremenim društvima: migracijska pitanja, iskustva kulturnog suživota, socijalna ili obrazovna medijacija, politike različitosti i uključivanja; profesionalne prakse u obrazovnim ustanovama, poduzećima, udrugama ili transnacionalnim kontekstima; obuka i profesionalizacija interkulturalnih kompetencija.
- Jezik(ci), identitet(i) i reprezentacije interkulturalnosti: višejezičnost, jezične politike i kulturni prijenos; konstrukcija identiteta u kontekstu kulturnog kontakta; uloga interakcija, narativa, kulturnih, umjetničkih ili književnih produkcija u razumijevanju interkulturalnosti; društvene i imaginarne reprezentacije povezane s drugošću (engl. otherness).
- Tehnologije, digitalne tehnologije i interkulturalnost: uloge i učinci digitalnih tehnologija u interkulturalnoj dinamici; digitalne medijacije, društvene mreže, automatski prijevod i umjetna inteligencija; virtualni prostori izražavanja, interakcije ili kulturnih sukoba; pitanja reprezentacije, pristupačnosti i uključivanja u digitalnim okruženjima.
Prijava
Prijedlozi radova moraju ispunjavati sljedeće kriterije:
Duljina: najviše 500 riječi, uključujući bibliografiju;
Jezik: sažeci se mogu napisati na engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, arapskom, hrvatskom ili španjolskom jeziku;
Prezentacija: potrebno je navesti ime(n)o autora, instituciju na koju je rad vezan, adresu e-pošte i naslov rada;
Rok za prijavu: 1. srpnja 2025.;
Znanstveni odbor
Fabrice Barthélemy (Sveučilište Sorbonne Nouvelle)
Michele De Gioia (Sveučilište u Padovi)
Klaus Feldmann (Sveučilište u Wuppertalu)
Alison Gourvès-Hayward (IMT Atlantique)
Gerald Hartung (Sveučilište u Wuppertalu)
Isabelle Lallemand (Telecom Paris)
Khalil Moussafir (Sveučilište Hassan 1er)
Mohammed Raj (Sveučilište Hassan 1er)
Martine Rey (UniLaSalle)
Cathy Sablé (IMT Atlantique)Evaluacija i publikacija
Prijavljeni radovi bit će evaluirani od strane znanstvenog odbora konferencije. Obavijest o prihvaćanju bit će poslana najkasnije do 1. studenoga 2025.
Radovi proizašli iz konferencije bit će objavljeni. Rok za predaju cjelovitog rada je 1. listopada 2026.Kontakt
Za dodatne informacije, molimo kontaktirajte:
Klaus Feldmann, viši predavač
Sveučilište u Wuppertalu (Bergische Universität Wuppertal)
klaus.feldmann@uni-wuppertal.de